Predavanje prof. dr Živke Krnjaje, redovnog profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.









Predavanje prof. dr Živke Krnjaje, redovnog profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.









Večeras je u Univerzitetskoj galeriji u Kragujevcu, svečano otvorena izložba Mie Arsenijević, Miloša Đorđevića i Slobodana Štetića, profesora Fakulteta pedagoških nauka u Jagodini.
Izložbu je otvorila prof. dr Jelena Spasić, vanredni profesor na Fakultetu pedagoških nauka, napominjujuću da je ova izložba sada već tradicionalno predstavljanje umetnika i profesora Fakulteta pedagoških nauka u Jagodini kragujevačkoj publici.
U muzičkom delu programa, na veliko zadovoljstvo svih prisutnih, učestvovao je orkestar Fakulteta pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu.
Izložbu u Univerzitetskoj galeriji možete pogledati do 15. decembra 2022. godine.
















U galeriji „Ginkoˮ na Fakultetu pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu postavljena je izložba doc. dr Mie Arsenijević pod nazivom „Renaissance through Reminiscenceˮ. Izloženi su radovi u kombinovanoj tehnici veza, akvarela, olovke i kolaža.
„RENAISSANCE THROUGH REMINISCENCEˮ
Postavljanjem izložbe umetnik dobija mogućnost da javno govori, predstavi svoje ideje i razmišljanja, i kroz komunikaciju sa posmatračima kreira nov društveni prostor, odnosno konstruiše/dekonstruiše svoju svakodnevicu i savremenost uopšte. Izložbeni projekat „RENAISSANCE THROUGH REMINISCENCEˮ ima za cilj kreiranje društvenog ambijenta obojenog snagom međusobnog razumevanja.
Želja da se u nekim mikrorazmerama, koje bi proizvela jedna umetnička izložba, utiče na javno (društveno, političko) ponašanje pojedinca kroz njegovo privatno (sećanja, modeli ponašanja) jeste osnovna ideja projekta „RENAISSANCE THROUGH REMINISCENCEˮ. Centralno mesto na slikama, odnosno crtežima nastalim u tehnici veza na platnu u kombinaciji sa kolažom, akvarelom i raznim drugim crtačkim tehnikama, zauzimaju deca. Lica širokog osmeha, detinji pogledi, svet koji je detetu tako nov, dominiraju radovima. Daje li detinji osmeh nadu? Nadu u to da je ono što je nesigurno činimo svrsishodnim? Nadu u budućnost potkrepljuje vera u prošlost: sećanja su ključni delovi slagalice na kojima se uči i planira budućnost. Predstavljene scene kadriraju neke događaje iz mog vlastitog života, ali ne ograničavaju posmatrača u njegovim interpretacijama – priča na slici je put koji posmatrača vodi ka njegovim sećanjima, mestu na kojem se on oseća sigurno, ka mestu nade.
Izložba je otvorena do 5. 12. 2022. godine.
Proslava praznika Obnovljenja Hrama Svetog velikomučenika Georgija (Đurđic) u Manastiru Vraćevšnici počela je Svetom arhijerejskom liturgijom koju je služio Vladika žički Gospodin Justin na dan manastirske slave 16. novembra 2022. godine, a završena je svečanim programom otvaranja spomen-sobe posvećene mati Ani Adžić i njenom ocu, pedagogu Sretenu Adžiću, koji su priredili studenti Fakulteta pedagoških nauka u Jagodini, kao i Muzej rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca, uz pomoć sestrinstva. Vladika Justin je svečano otvorio spomen-sobu za javnost i tom prilikom se i sam upoznao sa mnogobrojnim izloženim predmetima, dokumentima, prepiskom i građom koju će posetioci manastira ubuduće moći da pogledaju.
Po završetku Svete liturgije i svečanog programa, pripremljena je trpeza ljubavi za sve prisutne.












Univerzitet u Kragujevcu raspisao konkurs za Erazmus mobilnost nastavnog i nenastavnog kadra sa univerzitetima iz EU zemalja i zemalja pridruženih Erazmus programu u okviru KA131 2021 projekta mobilnosti.
U skladu sa potpisanim Ugovorom o dodeli namenskih bespovratnih sredstava između Univerziteta u Kragujevcu i Fondacije Tempus, Univerzitet u Kragujevcu raspisuje Konkurs za stipendiranu odlaznu mobilnost:
Sva dodatna pitanja slati na mejl majastanojevic2@gmail.com
ROK ZA DOSTAVLjANjE PRIJAVA: 12. DECEMBAR 2022. U 15 ČASOVA
Poštovani studenti,
U ime tima koji realizuje Program tutorstva na Fakultetu pedagoških nauka u Jagodini, pozivamo vas da nam se pridružite na onlajn-predavanju sa temom „Tehnike učenja, korisni alati i smernice u akademskim uslovima institucionalnog obrazovanjaˮ koje će se održati u utorak, 22. 11. 2022. godine u 18 sati, posredstvom Zoom platforme. Predavanje će održati asistentkinja Ana Miljković.
Predavanje je namenjeno studentima prve godine osnovnih studija svih studijskih programa, kao i svim ostalim zainteresovanim studentima Fakulteta.
U nastavku obaveštenja nalaze se pristupne specifikacije Programa.
Srdačan pozdrav,
Tim tutora Fakulteta pedagoških nauka u Jagodini
Ana Miljković is inviting you to a scheduled Zoom meeting.
Topic: Tehnike učenja, korisni alati i smernice u akademskim uslovima institucionalnog obrazovanja
Time: Nov 22, 2022 06:00 PM Budapest
Join Zoom Meeting
https://zoom.us/j/3726192985?pwd=MjNma0wyS3hLUElMZ3JrVEhiZ2pOZz09
Meeting ID: 372 619 2985
Passcode: 633128
Profesor Fakulteta pedagoških nauka u Jagodini i televizijski producent, dr Marko M. Đorđević, jedan je od ovogodišnjih laureata nagrade „Dr Marko Mladenović“ za televizijski serijal „Moja dedovina.“
Ovu nagradu je 2018. ustanovio Medijski forum u Topoli, a dodeljuje se uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije za medijski doprinos borbi protiv depopulacije u Srbiji. Ovogodišnji laureati su i Vladimir Lojanica, dopisnik dnevnog lista „Blic“ iz Užica i Emir Ličina, novinar iz Novog Pazara, a dosadašnji dobitnici nagrade su Milan Popović, televizijski autor i novinar („Zadnja kuća-Srbija“), Branko Stanković, televizijski autor i novinar („Kvadratura kruga“) i Ljubivoje Ršumović, velikan pesništva za decu i majstor TV stvaralaštva.
Profesor Đorđević je ispred produkcijske kuće „Serbika Media“ nagrađen kao autor, scenarista i izvršni producent televizijskog serijala koji beleži veliku gledanost na javnom servisu, a u obrazloženju stručnog žirija koji su činili, prof. dr Zoran Jevtović, Rade Milosavljević, novinar i književnik, i Aleksandar Avramović, novinar, pored ostalog se navodi, da je „Moja dedovina“ nacionalna akcija bliska ovom medijskom forumu, topla i inspirativna, ali u isto vreme gorka i zabrinjavajuća. „Složen i vrlo zahtevan autorski pristup, uz dokumentarno-feljtonističko traganje za korenima, običajima i krajolicima ostaju kao medijski trag o jednom narodu i onima koji obnavljaju ognjišta svojih predaka, ne dozvoljavajući da ih prekrije zaborav. Zato se ova serija dokumentarnih reportaža izdvaja iz mnoštva trgovačko komercijalizovanih formata, kojima je prvi cilj gledanost, a ne zapitanost i buđenje auditorijuma.“
„Moja dedovina“ je televizijski serijal u produkciji Radio televizije Srbija koji je osmislio i proizveo autorski tim produkcijske kuće „Serbika Media.“ Idejni podsticaj za nastanak serijala bila je globalna pandemija korona virusa koja je, pored ostalog, pokazala koliko je važno imati kuću na selu, i uopšte, mesto na koje čovek može da se skloni u današnje doba. Kamere su okrenute prema autentičnim ličnostima, domaćinima koji odlučuju da obnove svoju dedovinu.
Moto serijala je da dedovina i kuće naših predaka, nisu, i ne mogu biti na prodaju, jer su oni naša suština i pokretačka energija – naš svetionik koji nam ukazuje pravi put. Taj put je izvan urbanih sredina i velikih gradova koji su postali nezdrava i nesigurna mesta za život. Dedovina je utočište i sigurna baza u vremenu korone, ali i u ostalim kriznim situacijama, kada svoj puni smisao dobijaju zdravo prirodno okruženje i druženje u krugu porodice, prijatelja i komšija.
Nagrade će biti dodeljene 18. novembra 2022. godine na Četvrtom Medijskom forumu u Topoli, a obuhvataju plaketu i novčani iznos od 40.000 dinara.
Marko Mladenović je bio profesor Pravnog fakulteta u Beogradu na predmetima Porodično pravo i Sociologija porodice. Bio je direktor Instituta za socijalnu politiku i Instituta za pravne i društvene nauke Pravnog fakulteta u Beogradu. Učestvovao je u osnivanju Defektološkog fakulteta i odgovarajućih instituta. Osnivač je smera za socijalni rad i socijalnu politiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Na ovom smeru predavao je Porodično pravo, Sociologiju porodice i Društvenu zaštitu porodice.
Postavljanjem izložbe umetnik dobija mogućnost da javno govori, predstavi svoje ideje i razmišljanja, i kroz komunikaciju sa posmatračima kreira nov društveni prostor, odnosno konstruiše / dekonstruiše svoju svakodnevicu i savremenost uopšte. Izložbeni projekat “RENAISSANCE THROUGH REMINISCENCE“ ima za cilj kreiranje društvenog ambijenta obojenog snagom međusobnog razumevanja.
Želja da se u nekim mikrorazmerama, koje bi proizvela jedna umetnička izložba, utiče na javno (društveno, političko) ponašanje pojedinca kroz njegovo privatno (sećanja, modeli ponašanja) jeste osnovna ideja projekta’ ‘RENAISSANCE THROUGH REMINISCENCE“. Centralno mesto na slikama, odnosno crtežima nastalim u tehniici veza na platnu u kombinaciji sa kolažom, akvarelom i raznim drugim crtačkim tehnikama, zauzimaju deca. Lica širokog osmeha, detinji pogledi, svet koji je detetu tako nov, dominiraju radovima. Daje li detinji osmeh nadu?… nadu u to da je ono što nesigurno činimo svrsishodno? Nadu u budućnost potkrepljuje vera u prošlost: sećanja su ključni delovi slagalice na kojima se uči i ‘planira’ budućnost. Predstavljene scene kadriraju neke događaje iz mog vlastitog života, ali ne ograničavaju posmtrača u njegovim interpretacijama – priča na slici je put koji posmatrača vodi ka njegovim sećanjima, mestu na kojem se on oseća sigurno, ka mestu nade.